Povrće bogato vlaknima – vodič za pravilnu ishranu

povrće

Pravilna ishrana bogata vlaknima je ključna za zdravlje i dobru probavu.

Povrće sa visokim sadržajem vlakana pomaže u regulaciji varenja, održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi i smanjenju rizika od srčanih bolesti.

U nastavku otkrijte koje povrće ima najviše vlakana i kako ih možete lako uključiti u svoju ishranu.

Najbogatiji izvori vlakana u povrću

artičoke
Artičoke su izuzetno bogate vlaknima i antioksidansima, pa doprinose boljoj probavi, regulaciji holesterola i zaštiti zdravlja srca

Artičoke sadrže oko 5,4 g vlakana po porciji (100 g), što ih čini jednim od najbogatijih izvora.

Prokulice imaju oko 3,8 g, mrkva 2,8 g, a brokoli 2,6 g vlakana po porciji.

Ovo povrće, osim vlakana, sadrži i brojne vitamine i minerale koji doprinose opštem zdravlju.

Vrste vlakana i njihove koristi

VLAKNA
Vlakna se dele na rastvorljiva i nerastvorljiva, a obe grupe su važne jer doprinose boljoj probavi, regulaciji šećera i zdravlju srca

Vlakna su biljni ugljeni hidrati koje naše telo ne može u potpunosti svariti.

Postoje dve glavne vrste – rastvorljiva i nerastvorljiva vlakna – i svaka ima specifične koristi za organizam.

Rastvorljiva vlakna

Rastvorljiva vlakna se rastvaraju u vodi i formiraju gel masu koja usporava varenje.

Ona pomažu u snižavanju nivoa lošeg LDL holesterola i stabilizaciji šećera u krvi.

Nalaze se u pasulju, ovsu, ječmu, brokoliju, šargarepi i briselskom kelju.

Nerastvorljiva vlakna

Nerastvorljiva vlakna ne rastvaraju se u vodi i ubrzavaju prolazak hrane kroz creva, čime sprečavaju zatvor.

Najbolji izvori su kupus, karfiol, celer i celovite žitarice.

Povrće Rastvorljiva vlakna Nerastvorljiva vlakna
Pasulj Da Ne
Brokoli Da Da
Briselski kelj Da Da
Kupus Ne Da
Celer Ne Da

Kako vlakna pomažu u održavanju zdrave težine

Vlakna doprinose osećaju sitosti, pa se prirodno unosi manje hrane.

Ona usporavaju varenje i pomažu u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi, što sprečava nagle napade gladi.

Redovan unos vlakana poboljšava metabolizam i podržava proces mršavljenja.

Vlakna i zdravlje srca

Vlakna i zdravlje srca
Vlakna doprinose zdravlju srca tako što snižavaju nivo lošeg holesterola, stabilizuju krvni pritisak i poboljšavaju cirkulaciju

Povrće bogato vlaknima ima pozitivan uticaj na zdravlje srca.

Rastvorljiva vlakna vezuju višak holesterola i pomažu njegovom izlučivanju, dok nerastvorljiva vlakna doprinose elastičnosti krvnih sudova i snižavanju krvnog pritiska.

Vitamini i minerali u povrću bogatom vlaknima

Osim vlakana, ovo povrće je bogato važnim nutrijentima:

  • Gvožđe – prenosi kiseonik kroz krv.
  • Kalcijum – jača kosti i zube.
  • Magnezijum – podržava rad mišića i nervnog sistema.
  • Vitamin C – jača imunitet.
  • Vitamin B6 i folna kiselina – doprinose stvaranju energije i obnavljanju ćelija.

U sledećoj tabeli nalazi se pregled najčešćih namirnica i količine vlakana koje sadrže na 100 grama.

Namirnica Količina vlakana (g / 100 g) Vrsta vlakana
Artičoka 5.4 Rastvorljiva i nerastvorljiva
Pasulj (kuvani) 6.4 Rastvorljiva
Sočivo (kuvano) 7.9 Rastvorljiva
Grašak (zeleni, kuvani) 5.7 Rastvorljiva
Brokoli 2.6 Rastvorljiva i nerastvorljiva
Šargarepa 2.8 Rastvorljiva
Kupus 2.5 Nerastvorljiva
Celer 1.6 Nerastvorljiva
Avokado 6.7 Rastvorljiva i nerastvorljiva
Kelj 3.6 Nerastvorljiva
Spanać 2.2 Rastvorljiva
Batat (slatki krompir) 3.3 Rastvorljiva
Karfiol 2.0 Nerastvorljiva

Kako uključiti više vlakana u ishranu

Šargarepa
U ishranu svakodnevno uključite povrće, voće i integralne žitarice bogate vlaknima

Da biste povećali unos vlakana, kombinujte različite vrste povrća u svakodnevnim obrocima.

Idealno je da unosite između 25–30 grama vlakana dnevno.

Evo nekoliko praktičnih saveta:

  • Pripremajte pečeni batat, brokoli i beli luk kao prilog.
  • Napravite kremastu supu od karfiola i praziluka.
  • Kuvajte povrće na pari da biste sačuvali nutritivne vrednosti.
  • Kombinujte kupus, spanać i kelj u svežim salatama.
  • Koristite maslinovo ulje umesto margarina ili drugih masnoća.

Najčešća pitanja

Koje povrće sadrži najviše vlakana?
Najviše vlakana ima u artičokama, grašku, brokoliju i avokadu. Ovo povrće sadrži kombinaciju rastvorljivih i nerastvorljivih vlakana korisnih za probavu i zdravlje srca.
Šta su vlakna?
Vlakna su biljni ugljeni hidrati koje naše telo ne može svariti. Oni prolaze kroz digestivni trakt gotovo nepromenjeni, čime pomažu zdravu probavu i regulišu šećer u krvi.
Koja je razlika između rastvorljivih i nerastvorljivih vlakana?
Rastvorljiva vlakna se rastvaraju u vodi i pomažu u snižavanju holesterola, dok nerastvorljiva vlakna ubrzavaju varenje i sprečavaju zatvor.
Koliko vlakana treba unositi dnevno?
Preporučeni dnevni unos iznosi 25–30 g za odrasle osobe, uz kombinaciju povrća, voća, žitarica i mahunarki.
Kako vlakna utiču na srce i krvni pritisak?
Rastvorljiva vlakna snižavaju nivo LDL holesterola, dok nerastvorljiva vlakna poboljšavaju cirkulaciju i elastičnost krvnih sudova.

Za kraj

Povrće bogato vlaknima, poput artičoka, brokolija, šargarepe, graška i avokada, doprinosi boljem varenju, kontroli telesne težine i zdravlju srca.

Redovna konzumacija ovih namirnica smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2, zatvora i srčanih oboljenja.

Uključivanjem ovih zdravih izvora vlakana u svakodnevnu ishranu obezbeđujete dugoročno zdravlje i vitalnost.